Kvasac se kroz istoriju najviše koristio za pripremu fermentisanog hljeba i peciva, a upravo zahvaljujući njemu tijesto je dobijalo mekoću, volumen i prepoznatljiv ukus.
U prošlosti je kvasac uglavnom bio dostupan u tečnom obliku, sve dok tokom 19. vijeka nije razvijen proces presovanja. Tada nastaje poznata kocka kvasca koja je godinama bila nezaobilazan dio gotovo svake kuhinje.
Zanimljivo je da bi se sve ćelije iz jednog standardnog pakovanja svježeg kvasca od 50 grama, kada bi se poredale jedna iza druge, protezale oko 42.000 kilometara – gotovo koliko iznosi obim Zemlje.
Najpoznatija vrsta kvasca je Saccharomyces cerevisiae, koji se koristi i u proizvodnji piva, mada u nešto drugačijim sojevima. Kvasac ima važnu ulogu i u proizvodnji vina jer omogućava pretvaranje šećera u alkohol tokom procesa fermentacije.
Šta sadrži kvasac?
– vitamine B kompleksa i vitamin D
– enzime
– prirodne mineralne soli
– minerale poput gvožđa i bakra
– aminokiseline i esencijalne masne kiseline
– proteine, ugljene hidrate i male količine masti
Kako djeluje na organizam?
Kvasac posebno cijene osobe koje imaju probavne tegobe jer može pomoći radu crijeva i poboljšati apetit.
– doprinosi jačanju imuniteta i regeneraciji organizma
– može pomoći kod suve i nadražene kože
– povoljno utiče na kosu i nokte
– ima protivupalna svojstva
– često se povezuje sa podrškom organizmu kod kandidijaze
– može imati pozitivan efekat na jetru i bubrege
– doprinosi smanjenju umora, nervoze i problema sa snom
Kako se koristi?
Kvasac se najčešće koristi u obliku svježe kocke, praha ili tableta. Mnogi ga uzimaju uz obrok, najčešće sa vodom ili mlijekom, u količinama koje odgovaraju preporukama proizvođača.
Može se koristiti i spolja, kao prirodna maska za lice. U tom slučaju se najčešće miješa s mlijekom kako bi se dobila gusta smjesa koja se nanosi na problematična područja kože.
Redovna upotreba može doprinijeti boljem izgledu kože, ali i opštem osjećaju vitalnosti i energije.
