Napredna fibroza jetre, koja se javlja u okviru metaboličke disfunkcije povezane s masnom bolešću jetre (MASLD), predstavlja kasni stadij hroničnog oštećenja jetrenog tkiva. U tom procesu dolazi do postepenog stvaranja ožiljaka kao posljedice dugotrajne upale, navodi Američka fondacija za jetru.
Prema riječima Briana P. Leeja, hepatologa i specijaliste za transplantaciju jetre iz Keck Medicine of USC, pacijenti često postavljaju pitanje koliko je alkohola “sigurno” konzumirati, a u medicinskoj praksi se najčešće procjenjuje prosječan sedmični unos.
Istraživači su u jednoj studiji analizirali da li način konzumacije alkohola ima veći utjecaj na zdravlje jetre od same ukupne količine. Podaci su prikupljeni iz američkog Nacionalnog istraživanja o zdravlju i ishrani (NHANES), koje je obuhvatilo više od 8.000 odraslih tokom perioda od šest godina.
Fokus je bio na osobama koje imaju MASLD, stanje koje se procjenjuje da pogađa oko četvrtine do trećine odrasle populacije u SAD-u. Ovo oboljenje je usko povezano s gojaznošću, dijabetesom tipa 2, povišenim krvnim pritiskom i povišenim holesterolom.
Više od polovine ispitanika prijavilo je epizode povremenog teškog pijenja, a takvo ponašanje zabilježeno je i kod dijela osoba koje već imaju MASLD.
Rezultati su pokazali da konzumacija većih količina alkohola u kratkom vremenskom periodu — definisana kao četiri ili više pića za žene, odnosno pet ili više za muškarce u jednom danu, makar jednom mjesečno — može biti povezana s višestruko većim rizikom od razvoja napredne fibroze jetre, u poređenju s istom ukupnom količinom alkohola raspoređenom kroz duži period.
Naučnici su uočili i demografske razlike, pri čemu su mlađe odrasle osobe i muškarci češće skloni ovakvom obrascu konzumacije.
Rezultati su objavljeni u časopisu Clinical Gastroenterology and Hepatology. Brian P. Lee je naglasio da nije presudna samo količina, već i obrazac pijenja, ističući da “nakupljanje alkohola u kratkom periodu predstavlja veći rizik nego ravnomjerna raspodjela tokom sedmice”.
Ipak, autori studije naglašavaju da se radi o opservacijskom istraživanju, što znači da se ne može sa sigurnošću tvrditi uzročno-posljedična veza. Također, podaci se temelje na samoprijavljenoj konzumaciji alkohola, što može utjecati na tačnost rezultata.
Stručnjaci za javno zdravlje, poput Juliana Braithwaitea iz Međunarodnog saveza za odgovorno pijenje, ističu da je način konzumacije jednako važan kao i količina, te da je prepoznavanje rizičnih obrazaca ključno za prevenciju bolesti jetre i donošenje informisanih odluka o zdravlju.
