Šparoge na proljetnom stolu: Čarolija zdravlja, ljubavi i plodnosti

0
81
shutterstock

Prepoznatljivi, gorkasti okus koji šparoge donose na naš proljetni tanjur, nepogrešivo najavljuje dugoočekivane tople dane

Grčka riječ asparagos i latinska asparagus, kako se još nazivaju šparoge, orijentalnog su podrijetla – ime dolazi od staroperzijskog sparegha, što znači klica. Vjeruje se da su šparoge uzgajali još stari Egipćani, a osobito su bile cijenjenje u razdoblju starog Rima, kada su cijele flote slane u prikupljanje šparoga za careve.
 
Šparoga je biljka iz porodice ljiljana koja raste samoniklo, ali se i uzgaja pa se u mnogim zemljama koristi kao delikatesno povrće. Iako nije osobito rasprostranjena, u Hrvatskoj se samonikle šparoge mogu naći u području krša i priobalja. Danas se uzgajaju u većini zemalja svijeta, a one koje nalazimo na tržištu uglavnom su uzgojene na području mediteranskih zemalja, zatim Perua, Meksika i Sjedinjenih Američkih Država.

Zbog visokog sadržaja folne kiseline preporučuju se ženama u reproduktivnom razdoblju, posebice onima koje razmišljaju o trudnoći

Dosad je identificirano otprilike 300 vrsta šparoga, no samo 20-ak jestivih. Njihove mesnate stabljike uvijek su se smatrale vrijednim povrćem, a cijenjene su zbog svojega sočnog okusa i blage teksture. Pravo su proljetno povrće, a najčešće se beru između ožujka i svibnja, ponegdje čak i do srpnja.

Vrste i sastav šparoga

Većina šparoga je zelene boje, no dvije jestive vrste su iznimka – bijele šparoge obično se prodaju konzervirane te zato što rastu pod zemljom nemaju klorofila, a okus ružičastih, mnogo manjih od zelenih i bijelih, više podsjeća na voće nego na povrće.

 

Šparoge su siromašne kalorijama, čak 93% sastava čini voda, a najveća im je vrijednost u njihovu bogatstvu vitamina i minerala. Najbogatije su folnom kiselinom te vitaminima A, C i K. Sadrže i ostale vitamine B skupine (osim vitamina B12) te mangan, fosfor kalij, bakar, željezo i cink. Vrlo su dobar izvor prehrambenih vlakana, posebice lignina, te za zdravlje korisnih fitokemikalija poput beta-karotena, luteina i zeaksantina. Sadrže i aminokiselinu asparagin koja je odgovorna za snažno detoksikacijsko djelovanje.

Utjecaj na zdravlje

Zbog bogatog nutritivnog sastava iznimno su cijenjene i preporučuju se kao sastavni dio proljetnog jelovnika. Snažno detoksikacijsko djelovanje vjerojatno duguju sadržaju aminokiseline asparagina koja potiče sintezu glikoproteina, molekula odgovornih za pravilnu funkciju imunosnog sustava, a ujedno je i važan sudionik procesa eliminacije toksičnog amonijaka iz organizma.

Odavna se smatraju afrodizijakom zbog svog falusnog oblika, ali i zbog visokog udjela vitamina E koji se popularno naziva vitaminom plodnosti. Vitamin E važan je pri sintezi spolnih hormona, što ga čini važnim čimbenikom zdravog spolnog života.

 

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here