Miris kestena je miris jeseni, samo iskusni znaju za jedan trik: Evo kako ih ispeći u pećnici

0
98
Prepoznajemo je kao „neko čudno“ povrće, a zbog nepoznavanja njezinog pozitivnog utjecaja na zdravlje, ne pridajemo joj zasluženu pozornost artičoka i zdravlje Kada tome dodamo nepoznavanje načina pripreme, jasno je zašto se nikada ili vrlo rijetko nađe na našem jelovniku. Danas govorimo o artičoki. Povrće neobičnih plodova, artičoku, poznajemo već dvije tisuće godina. Usko je vezana uz mediteransku prehranu i Mediteran po čijem su je području proširili Arapi. Italija je danas najveći uzgajivač ovog povrća. Prehrana za zdravlje jetre: namirnice koje jetra voli Tipičan primjer mediteranske prehrane Glavice artičoke se beru prije cvjetanja. Njezini jestivi dijelovi su donji dio same cvjetne glavice, sredina (tzv. srce) te mekani i mesnati donji dijelovi listova. Bez preuveličavanja bi se moglo reći da je udio jestivog dijela oskudan. Na njega se odnosi tek 35 do 55% cvjetne glavice. Nasuprot tome, izuzetan je njezin mikronutritivan sastav. Od vitamina, svojim se sadržajem izdvaja vitamin K. Poznato nam je kako mediteransku prehranu karakteriziraju namirnice visokog sadržaja antioksidanasa. Upravo je takva artičoka. Svojim antioksidativnim djelovanjem, koje se uvelike zahvaljuje prisutnim polifenolima, stoji rame uz rame s cijenjenim borovnicama. Polifenoli iz artičoke neutraliziraju slobodne radikale koji inače oštećuju masti, bjelančevine i DNK molekule u našem tijelu. Ne bez razloga, artičoka se s pravom smatra funkcionalnom hranom. Farmakološki utjecaj nejestivih dijelova artičoke Osim kao hrana, artičoka se koristi i u mnoge druge svrhe. Njezina ljekovita svojstva poznata se stoljećima. Odnosi se to, u prvom redu, na doprinos uklanjanju štetnih tvari iz organizma putem mokrenja i prevođenja otrova u manje štetne produkte u jetri.

Kesteni su omiljena jesenska poslastica

Koliko je kesten bio važan u prehrani ljudi i životinja još od rimskih vremena govore i imena nekih naših mjesta kao naprimjer Kostanjevac. Rimski car Cezar je spaljivao kestenove šume kako bi izgladnio stanovništvo i natjerao ih da se predaju. Inače, Rimljani su otkrili hranjivost kestena, a Grci njegovu ljekovitost, a pečeni kesteni su onaj pravi zamamni miris jeseni, iako se mogu i kuhati, koristiti u slanim i slatkim jelima, a kesten pire je omiljen.

Mnogi pečene kestene kupuju po gradu kod uličnih pečenjara i uživaju dok pocrnjelim prstima skidaju napuknute ljuske s vrućih kestena koji im griju ozeble i prste. Ulični pečenjari upotpunjuju jesenski kolorit grada, a pečeni kesteni i pečeni ili kuhani kukuruzi griju i pečenjara i kupce. Kod kuće se nekada kestenje peklo u vatri što je bio dodatni čar, ali danas malo tko ima vatru i vremena za prpanje po pepelu i žaru pa su ljudi našli nove načine pečenja kestena.

Kako se pripremaju kesteni za pečenje u pećnici

Neki skupljaju kestene sami u kestenovoj šumi, a neki ih ipak kupuju na tržnici. Kod kupovine kestena pazite da kupite zdrave plodove, ujednačene veličine i bez ikakvih rupica po tvrdoj kori ploda u kojima bi se skrivale ličinke koje kvare plodove, pa ih morate baciti. Zdravi plodovi mogu stajati do dva tjedna, ali ih je potrebno pregledavati i plodove na kojima se pojavi rupica baciti da ne pokvare ostale, naučite kako se pripremaju kesteni za pečenje u pećnici.

Ako ste kestene čuvali na hladnom plodovi su ostali zdravi i čitavi, otprilike iste veličine i težine, pošto jedan po jedan kesten morate zarezati oštrim nožem (s jedne ili s oje strane), prije toga svaki protresite i ako čujete šuplji zvuk nešto ga je iznutra oštetilo i neće biti jestiv, bacite ga. Zarezani kesteni se stavljaju u hladnu vodu, ocijede se i odmah, onako mokri stave u pećnicu na 200 stupnjeva Celzijusa, a peku se oko 20 minuta.

Još par trikova da bi vaši kesteni u pećnici bili savršeni

Ako se ne možete pouzdati u šuplji zvuk kestena kada ih protresete, a želite biti sigurni da nećete progutati nikakve ličinke, namočite kestene preko noći i sve one koji isplivaju bacite. Kada zarežete svaki plod potopite ih u vodu u koju ste dodali nekoliko žlica šećera na barem pola sata i ocijeđene, ali još uvijek vlažne pecite kako je već opisano. Ono što je divno, ovako pečeni kesteni nisu čađavi od vatre i prsti vam neće pocrniti.

Ako ste dobili veću količinu kestena i želite ih barem dio sačuvati za zimu ljudi koji su to iskušali kažu da ih devet dana treba držati u vodi, mijenjati vodu svaki dan, a sve plodove koji isplivaju treba baciti. Deseti dan plodove treba ocijediti i dobro osušiti na suncu, zatim ih spremiti na hladno i suho mjesto. Tako tretirani kesteni mogu biti upotrebljivi i jestivi cijelu zimu i svi plodovi su bez neželjenih “gostiju”.

Previous articleZašto su krastavci gorki
Next articleKako pripremiti čaj od vrbovice
Alija Salihovic
Alija Salihović, CEO of Zdravisavjeti.info. Diplomirani medicinski tehničar. Dipiomirao je temu "Mentalno zdravlje i važnost mentalnog zdravlja". Portal zdravisavjeti.info pokrenuo je da postakne javnost o važnosti vježbanja i življenja zdravog načina života. Rođen je 18.06.1990. u Tuzli. Srednje medicinsku školu je završio u Tuzli a potom i Medicinski fakultet. Autor je nekoliko knjiga u oblasti medicine.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here