U prošlosti smatrane „mesom za siromašne“, a poznate po svojoj hranjivosti, mahunarke su se često nalazile na radničkim stolovima kako bi nadoknadile izgubljenu energiju
Mahunarke, odnosno zrele sjemenke ove prilično velike obitelji povijuša, zauzimaju važno mjesto u kulturi i povijesti prehrane većine svjetske populacije. Pa ipak, mahunarke su pomalo zapostavljene u prehrani iako sadrže značajan udio proteina i brojne druge prehrambene adute. Osim toga, mogu se skladištiti doista dugo bez značajnog gubitka nutritivne vrijednosti.
Uzgojem mahunarki povećava se bioraznolikost i stvara raznolik okoliš za životinje i insekte. Nadalje, mahunarke su dobre i za tlo jer ga obogaćuju dušikom i tako povećavaju plodnost tla. Mahunarke ujedno imaju široku genetsku raznolikost te se tako mogu selekcionirati vrste otporne na klimatske promjene. Također, uzgoj mahunarki uzrokuje manji ugljični otisak i tako neizravno smanjuje emisiju stakleničkih plinova.
Zamjena za meso
Najpoznatije kulture poput graha, graška, boba, leće, slanutka i soje, stoljećima prehranjuju obitelji niske kupovne moći. Naime, u prošlosti su se mahunarke često smatrale „mesom za siromašne“ zahvaljujući visokom udjelu proteina, a pristupačnijoj cijeni u odnosu na meso. No, takav je stav posve pogrešan.