Čovjek nedvojbeno svojim životom utječe na pojavu teških bolesti. S druge strane, antioksidansi i vlakna pomažu zaštiti nas od zloćudnih bolesti. Ipak, rješenje nije u dodacima prehrani, niti u čudesnim namirnicama, već u jednostavnoj hrani.
Često me ljudi pitaju što je najbolje jesti, na što odgovaram da u jelovnik treba uključiti čim više neprerađene hrane što ih gotovo uvijek razočara. Očekivali su da ću spomenuti konkretnu super namirnicu, no istina je ipak malo drugačija.
Ne postoji namirnica koja bi mogla neutralizirati štetu od „davljenja“ u kolačima i brzoj hrani ili „utapanja“ u alkoholu. Da bismo smanjili rizik pojave raka, ne trebamo ići u ekstreme. Već ćemo učiniti puno za svoje zdravlje ako ne pušimo i ne pijemo, ako smo svakodnevno tjelesno aktivni i ako dovoljno spavamo, a po pitanju prehrane, ako imamo redovite obroke, ne prejedamo se i jedemo neprerađenu hranu.
Jedimo prirodne izvore vlakana
Neoguljeno povrće i voće, mahunarke i cjelovite žitarice izvori su vlakana u našoj prehrani. Vlaknasta hrana povećava volumen sadržaja crijeva i tako doprinosi njihovom redovitom pražnjenju. Time se uklanjaju štetne tvari koje smo unijeli hranom (npr. teški metali), razgradni produkti različitih kemikalija koje se koriste u poljoprivredi, žučne kiseline i drugo.
Ne postoji namirnica koja bi mogla neutralizirati štetu od “davljenja” u kolačima i brzoj hrani ili „utapanja“ u alkoholu. Da bismo smanjili rizik pojave raka, ne trebamo ići u ekstreme
Kraći doticaj štetnih tvari s debelim crijevom smanjuje rizik za pojavu raka. No nema od vlaknaste hrane koristi samo debelo crijevo. Znanstvene studije su pokazale kako vlaknasta hrana čuva zdravlje i drugih organa (npr. dojki). Naime, što su otpadne (potencijalno kancerogene) tvari kraće u debelom crijevu, manja je mogućnost da se ponovo apsorbiraju u krv i počnu kolati po tijelu.
- Redovito uključimo u prehranu variva od mahunarki i žitarica.
- Nekoliko puta tjedno pojedimo kruh od cjelovitih žitarica, pojedimo za doručak palentu i jogurt ili ražene pahuljice skuhane na mlijeku.
- Svakodnevno za ručak i večeru uključimo povrće. Uživajmo sada u lešo kuhanom kelju, blitvi, raštiki ili špinatu. Kuhajmo variva od poriluka ili kupusa. Pirjajmo kiseli kupus i repu. Jedimo salate od crvenog i bijelog kupusa, zelene salate, radiča i sl.
- Voće neka bude naša jutarnja i popodnevna užina. Uz svježe, poput naranči, grejpa, krušaka i jabuka, dobrodošlo je i ono suho; brusnice, šljive ili datulje. Izvrsna je i zdrava alternativa slatkišima.
Izvorna hrana – riznica antioksidanasa
Za svoje se zdravlje čovjek treba potruditi – ustrajati u dobrim prehrambenim navikama i znati reći “ne” gotovoj hrani. Nema suplementa koji može zamijeniti raznoliku prehranu koja svaki dan, bez iznimke, uključuje voće i povrće.
Voće poput borovnica, kupina, malina, ribizla, aronije, murve, drijenka (drinjina), limuna i sličnog poznato je po izraženom antioksidativnom djelovanju koje se preslikava na zaštitu od raka. Brojne su aktivne komponente koje voće sadrži: antocijanini, flavonoli, flavanoli, tanini, fenolne kiseline i sl.
Povrće također sadrži antioksidanse (npr. flavonoide i vitamin C) antikancerogenog učinka. Svakako je zato potrebno u prehranu uključiti luk, brokulu, mrkvu, ciklu, rajčicu, papriku i druge.
Začini čine naša jela zanimljivijima i ukusnijima. Oni su, osim toga, bogati antioksidansima (npr. kumarinima, terpenoidima, kuminalom i pinokarveolom) i zavrjeđuju biti uključeni u naša svakodnevna jela. Umacima s crvenim mesom dodajte ružmarin, lovor, kadulju i kapare. U salate i povrtna variva stavite bosiljak, a u rižoto s piletinom i povrćem kurkumu.
Dašak inspiracije: moja zimska voćna salata
Sastojci: ½ neoguljene jabuke, ½ naranče, 1 banana, brusnice
Priprema: Jabuku, naranču i bananu izrežite na kocke i pomiješajte. Dekorirajte brusnicama i poslužite.
